Posted by Katarina Fajfar
on March 18, 2025
Atopijski dermatitis je kožna bolest koja ne pogađa samo djecu, već i odrasle. Budući da se pacijenti žele izbjegavati konvencionalnom liječenju kortikosteroidima, provedeno je mnogo studija kako bi se utvrdilo može li se simptomima atopijskog dermatitisa ublažiti prehrambenim dodacima.
Što je atopijski dermatitis?
Atopijski dermatitis (AD) je kronična upalna kožna bolest za koju je karakteristično intenzivno svrbež i pojava ekcematoznih plakova ili jednostavno ekcema. U početku su znanstvenici smatrali da je to bolest koja se javlja, ali i prolazi u djetinjstvu. Danas je atopijski dermatitis priznat kao stanje koje traje cijeli život i može započeti i u odrasloj dobi. Atopijski dermatitis pogađa do 20% stanovništva u razvijenim zemljama, zbog čega je jedna od najčešćih kroničnih bolesti. Učestalost atopijskog dermatitisa povećala se dva do tri puta od sedamdesetih godina prošlog stoljeća.
Što nije u redu s kožom pacijenata s atopijskim dermatitisom?
Patofiziologija atopijskog dermatitisa uključuje nepravilno funkcioniranje epidermisa i posljedičnu upalu. Nepravilno funkcioniranje gornjeg sloja kože doprinosi povećanom transepidermalnom gubitku vode i promijenjenom sastavu lipida s smanjenim udjelom ceramida.
Bolest je povezana s povećanim imunološkim odgovorom na vanjske čimbenike
Poremećaji funkcije epidermisa povezani su i s neravnotežom imunoloških stanica, poput T-pomoćnih stanica (Th2, Th22 i Th17). Imunološke stanice preko imunoglobulina (IgE) reagiraju na alergene koji su bezopasni za osobe koje nemaju atopijski dermatitis.
Za neke čimbenike, poput hrane, zagađenog zraka, kontakta s kontaktnim alergenima, pretpostavlja se da izazivaju izbijanja ili pogoršavaju bolest. Na bolest mogu utjecati i drugi nespecifični čimbenici, poput temperature, vlage i psihološkog stresa.
Što trenutno znamo o liječenju atopijskog dermatitisa?
Trenutno liječenje atopijskog dermatitisa usredotočeno je uglavnom na ublažavanje i kontrolu simptoma te izbjegavanje pogoršanja stanja. Glavni način liječenja je obnavljanje epidermalne barijere emolijentima te protuupalno liječenje lokalnim kortikosteroidima, inhibitorima kalcineurina i inhibitorima fosfodiesteraze.
Budući da se mnogi pacijenti žele izbjegavati liječenje kortikosteroidima, prvenstveno zbog neželjenih učinaka, često se za ublažavanje simptoma atopijskog dermatitisa preporučuje uzimanje raznih prehrambenih dodataka. No, jesu li prehrambeni dodaci doista učinkoviti u liječenju atopijskog dermatitisa?
Probiotici
Probiotici su živi mikroorganizmi (npr. bakterije) koji su isti ili slični mikroorganizmima koji se prirodno nalaze u ljudskom tijelu i mogu biti korisni za zdravlje. Ako je broj T-stanica imunološkog sustava u debelom crijevu premalen i ako osoba ima slabo razvijenu mikrobiotu, može biti podložnija alergijama. To predstavlja predispoziciju za razvoj atopijskog dermatitisa.
Neke studije dokazuju učinkovitost uzimanja probiotika u poboljšanju simptoma atopijskog dermatitisa. Studija provedena u Ukrajini 2010. godine pokazala je da je davanje probiotičke mješavine s dodatkom fruktooligosaharida bilo povezano sa značajnim kliničkim poboljšanjima kod djece s AD. Učinkovitost probiotičke terapije kod odraslih s AD još nije dokazana.
Prebiotici
Kako bi se potaknula zdrava crijevna mikroflora, nova strategija liječenja uključuje upotrebu prebiotičkih dodataka. Prebiotici su hrana ili dodaci koji sadrže neprobavljive sastojke koji selektivno potiču rast i/ili aktivnost nepatogenih bakterija debelog crijeva. Prebiotici su često u obliku oligosaharida. Za najučinkovitije u ublažavanju simptoma atopijskog dermatitisa pokazale su se upravo mješavine probiotika i prebiotika.
Vitamin D
Mnoge studije su procijenile moguću povezanost između nedostatka vitamina D i pojave atopijskog dermatitisa. Naime, osobe koje žive na područjima s manje sunčevih zraka također su izloženije nedostatku vitamina D.
Kod nekih pacijenata s atopijskim dermatitisom utvrđene su smanjene serumske koncentracije vitamina D, a istovremeno zbog oslabljenog imunološkog sustava smanjena sposobnost stvaranja protumikrobnih peptida. Što je manje protumikrobnih peptida u koži, to se koža slabije brani od infekcija.
Za liječenje atopijskog dermatitisa testirana je i fototerapija, pri kojoj se koristi uski spektar UVB zračenja. Utvrđeno je da terapija značajno povećava serumsku količinu vitamina D, a istovremeno se primjećuje povećanje izražavanja protumikrobnih peptida u ekcemima.
Više istraživanja ukazuje na to da je kod odabranih podskupina pacijenata potrebno dodatno istražiti serumske koncentracije vitamina D i na temelju toga odlučiti je li potrebno dodavati vitamin D u obliku prehrambenih dodataka.
Riblja ulja
Pacijenti s atopijskim dermatitisom imaju grešku u enzimu delta-6 desaturazi, zbog čega nisu sposobni proizvoditi gama-linolensku kiselinu. Gama-linolenska kiselina (GLA) je esencijalna masna kiselina iz obitelji omega-6 kiselina. Poželjno je da pacijenti s atopijskim dermatitisom nadomještaju gama-linolensku kiselinu u obliku prehrambenih dodataka omega-6 kiselinama, pri čemu moraju posebno paziti na sadržaj GLA.
Problem kod pacijenata s atopijskim dermatitisom je i nepravilni omjer omega-3 i omega-6 masnih kiselina. Obično je, unatoč nedostatku esencijalne gama-linolenske kiseline, više omega-6 nego omega-3 masnih kiselina. Novije studije pokazale su da bi za ublažavanje simptoma atopijskog dermatitisa moglo biti perspektivno peroralno uzimanje dugolančanih omega-3 masnih kiselina. Iako ova metoda još nije dovoljno istražena, za sada pokazuje pozitivne učinke kod pacijenata.
Ulje dvogodišnjeg nevena i ulje boražine
Ulje dvogodišnjeg nevena i ulje boražine su prirodni dodaci koji se često koriste za liječenje ekcema. Oba ulja sadrže mnogo gama-linolenske kiseline (GLA), ulje dvogodišnjeg nevena sadrži 8-10 % GLA, dok ulje boražine sadrži čak 23 % GLA.
Oba ulja pokazuju izvrsne učinke prvenstveno topikalno, jer dodavanje gama-linolenske kiseline topikalno potiče zacjeljivanje ekcema. Upravo zato su ulje dvogodišnjeg nevena i ulje boražine uključeni u Skinfairytale liniju protiv atopijskog dermatitisa. Ta ulja možete pronaći u proizvodima AtopicCream, AtopicBalm i Renew Cream.
Minerali i vitamini
Nedostatak minerala igra važnu ulogu u razvoju atopijskog dermatitisa. Obično pacijentima nedostaju prvenstveno mikroelementi poput cinka i selena. Nedostatak cinka povezan je sa slabijim zacjeljivanjem rana.
Oksidativni stres je još jedan patofiziološki čimbenik koji doprinosi razvoju dermatitisa. Do sada su u studijama testirali može li suzbijanje oksidativnog stresa dodatkom antioksidansa, poput vitamina A, C i E, biti učinkovito. Prvenstveno vitamini C i E štite od štetnog djelovanja slobodnih radikala. S obzirom na to da je barijerna funkcija kože kod atopijskog dermatitisa vrlo oslabljena, oslabljena je i zaštita od štetnog djelovanja radikala. Iz tog razloga preporučuje se uzimanje vitamina C i E za povećanje antioksidativne zaštite tijela.
Koji je prehrambeni dodatak dakle učinkovit u ublažavanju simptoma atopijskog dermatitisa?
Općenito se prije uzimanja bilo kojih prehrambenih dodataka preporučuje prvo testirati imate li nedostatak određenog vitamina, minerala ili masne kiseline. Ako vam, primjerice, ne nedostaje vitamin D, ne možete očekivati da će nadomještanje imati učinke. Općenito, ne biste si smjeli sami propisivati prehrambene dodatke jer si time možete više naštetiti nego pomoći. Prevelike količine vitamina ili minerala također mogu imati nuspojave. Stoga, ako želite pomoći u ublažavanju simptoma atopijskog dermatitisa prehrambenim dodacima, prvo napravite krvne pretrage koje će pokazati koliko i kojeg vitamina/minerala vam zapravo nedostaje.
Blog nastao u suradnji s Cosmedoc.si