on March 18, 2025

Blaga sredstva za čišćenje

U blogu ti predstavljamo koje su trenutno poznate blage površinski aktivne tvari (PAS) ili sredstva za čišćenje i od čega se dobivaju, koje su najnovije tendencije. Spomenut ćemo i neke problematične PAS.

Prije nego se posvetimo temi, možeš za osnove pročitati blog o Čišćenju atopijske kože. Blog možeš pronaći na sljedećem linku: https://skinfairytale.si/shop/2019/11/21/ciscenje-atopicne-koze/

Poznamo 4 vrste sredstava za čišćenje; anionska, kationska, neionska i amfoterni. Razlikuju se po naboju. Naime, anionska imaju negativan naboj, kationska pozitivan, amfoterni imaju negativan i pozitivan naboj, ovisno o pH vrijednosti mogu imati anionska ili kationska svojstva, neionska nemaju naboj. Kationska se gotovo ne koriste, stoga ćemo ih izostaviti.

Kako ih dobivamo?

  1. Iz škroba, točnije iz glukoze, iz koje nastaju derivati nazvani alkil poliglukozidi
  2. Iz ulja i masti, iz kojih se dobivaju masni alkoholi ili masne kiseline, da nastanu masni estri i drugi. 
  3. Iz proteina.
  4. Iz naftnih derivata uglavnom se dobivaju poliglikoli i akrilni kopolimeri.  
PAS Vrsta Primjeri Svojstva
Alkil sulfati Anionski Natrijev lavril sulfat, natrijev koko sulfat, amonijev lavril sulfat Izvrsni čistači, dobri pjenitelji, stabilni, iritiraju
Alkil eter sulfati Anionski Natrijev lavret sulfat, magnezijev lavret sulfat, amonijev lavret sulfat Dobro se pjene, manje iritiraju, umjereni čistači
Ostali Anionski Natrijev kokoil sarkozinat, dinatrijev lavroil glutamat, dinatrijev lavret sulfosukcinat… Nježniji, umjerena snaga čišćenja i pjenjenja
Betaini Amfoterni Kokamidopropil betain, lauril betain Umjereni čistači, vrlo su nježni, njeguju, kao sekundarni čistači
Alkaloamidi Neionski Kokamid dietanolamin, kokamid monoetanolamin Sredstvo za pjenjenje, stabiliziraju pjenjenje
Alkilpoliglukozidi Neionski Decil glukozid, lavril glukozid…

 

 

Dobro se pjene i dobro čiste, nježni, 100 % biljnog podrijetla

 

Alkilglukozidi – nježna sredstva za čišćenje

Decil glukozid je najčešći u spomenutoj skupini, ali se prilično često koriste i cetearyl glukozid, lavril glukozid, koko glukozid, osobito u proizvodima koji se ispiru. 

Obično se koriste kao blagi čistači, ali mogu stabilizirati emulzije ako se dodaju kremama za sunčanje, hidratantnim kozmetičkim proizvodima te proizvodima za čišćenje kože i kose. 

Nisu osjetljivi na oksidaciju na sobnoj temperaturi i koriste se u manjim koncentracijama, što znači manju mogućnost iritacije. Međutim, zabilježeni su neki slučajevi kontaktnog dermatitisa kod alkil glukozida. 

U sljedećim grafikonima možete vidjeti kakvu sposobnost iritacije imaju neki čistači. 

Decil glukozid u UV filteru

Decil glukozid u 7,5 % nalazi se i u Tinosorbu M (UV filteru), koji smo spomenuli u jednoj od prethodnih objava. Većinom se na INCI ne navode sve sastojke, već samo UV filter, pa decil glukozid nije naveden, ali je ipak prisutan u formulaciji. Zašto to spominjemo? Neki imaju reakciju na Tinosorb M, ali stručnjaci smatraju da je mogući alergen upravo decil glukozid, koji nije naveden na etiketi. 

Trendovi u sredstvima za čišćenje

  1. PAS bez konzervansa. Proizvođači moraju smanjiti udio vode u formulaciji i tako povećati koncentraciju aktivne učinkovine, u ovom slučaju PAS. 
  2. Zamjena alkaloamida. Problem ovih tvari je što može doći do stvaranja nitrozamina, zbog čega se u novijim formulacijama radije izbjegavaju.
  3. Tvari koje manje iritiraju. Novije formulacije sadrže blaže PAS, koji ne iritiraju oči, sluznicu ili kožu. 
  4. Imaju više funkcija. Osim funkcije čišćenja i pjenjenja, istovremeno povećavaju viskoznost proizvoda pa se može smanjiti količina drugih tvari koje bi povećale viskoznost. 
  5. Biorazgradivost. Kako sve više postajemo svjesni važnosti očuvanja prirode, traže se biorazgradive alternative i na ovom području. 
  6. Biljnog podrijetla. Na primjer derivati pšeničnih i bademovih proteina. Za ovaj trend doprinijeli su certifikati za prirodnu i organsku kozmetiku, kao i novi ISO 15128, koji određuje udio prirodnih i/ili organskih tvari u proizvodu. 

 

 

Loranger C, Alfalah M, Ferrier Le Bouedec MC, Sasseville D. Alkyl Glucosides u kontaktnom dermatitisu. Dermatitis. 2017;28(1):5–13

Subramanyan K. Uloga blagog čišćenja u upravljanju kožom pacijenta. Dermatologic Therapy. 2004;17(s1):26–34

Alkyl Polyglycosides, Svojstva i primjene. Cosmetic & Toiletries, vol. 108 3/93