Glicirizinska kiselina

Ekstrakti biljaka, prahovi i sokovi vrlo su popularni sastojci u kozmetičkim proizvodima jer imaju raznovrsna svojstva. Gliciritična kiselina, koju ćemo danas detaljnije opisati, izolirana je iz sladića.

Golostabljika sladić (Glycyrrhiza glabra) poznata je biljka još iz antičkih vremena. Raznim ekstraktima i čistim spojevima dokazali su različita biološka svojstva, uključujući antibakterijska, antivirusna, antioksidativna, protuupalna i antidiabetička svojstva. U kineskoj medicini sladić je poznat kao sastojak koji ˝usklađuje˝ cjelokupni sastav u formulaciji.

Svojstva gliciritične kiseline ili enoksolona

Obično je u kozmetičkim proizvodima prisutna u koncentraciji do 2 %. Alergijski kontaktni dermatitis na gliciritičnu kiselinu nije zabilježen ili se o njemu izvještava vrlo rijetko. Naša koža općenito dobro podnosi ovu kiselinu. Pripisuju joj se protuupalna, antioksidativna i antimikrobna svojstva. Također se istražuje kako bi se moglo povećati prodiranje kroz rožnati sloj u obliku liposoma.

Protuupalno djelovanje

Gliciritična kiselina inhibira proizvodnju i izražavanje molekula koje izazivaju upalu. To znači da do upale u konačnoj fazi ne dolazi ili je vrlo smanjena.

Zbog protuupalnog djelovanja može se koristiti za liječenje atopijskog dermatitisa, svrbeža ili akni vulgaris. Može se koristiti nakon opeklina od sunca i eritema, jer umiruje kožu koja se može brže obnoviti i uspostaviti normalno funkcioniranje.

U koncentraciji od 0,5 % smanjuje eritem i pigmentaciju koju je izazvala UVB-svjetlost. Osim protuupalnog djelovanja, kiselina ima i svojstva posvjetljivanja, zbog čega se dodaje i u kozmetičke proizvode namijenjene posvjetljivanju kože ili ujednačavanju tena.

Inhibicija svrbeža – antipruritično djelovanje

Istraživanja su potvrdila da gliciritična kiselina učinkovito sprječava svrbež kod kroničnog dermatitisa, iako ne inhibira glavnu molekulu (histamin) koja uzrokuje svrbež. Kiselini se ipak pripisuje antipruritični učinak jer inhibira proizvodnju druge molekule (leukotrien B4), koja je također uključena u proces upale.

U studiji su testirali dvije formulacije s ekstraktom sladića (1 i 2 %), koje su sadržavale i gliciritičnu kiselinu. Testirali su ih za liječenje atopijskog dermatitisa i utvrdili da je koncentracija od 2 % bila učinkovitija te je smanjila crvenilo, oteklinu i ublažila svrbež.

Antivirusno djelovanje

Gliciritična kiselina djeluje protumikrobno na neke vrste bakterija (Staphylococcus aureus, Pseudomonas aeruginosa, Staphylococcus epidermidis…). Ovo svojstvo možemo iskoristiti u liječenju kožnih bolesti koje uzrokuju mikroorganizmi jer inhibira njihovu aktivnost i time sprječava daljnji razvoj bolesti.

U kozmetičkim formulacijama prisutnost gliciritične kiseline podržava funkciju aktivnih tvari, a osim toga djeluje i kao pomoćni konzervans, no ne može se koristiti samostalno jer djeluje samo na neke mikroorganizme, a ne na sve.

Antioksidativno djelovanje

Gliciritična kiselina štiti ljudske keratinocite od oštećenja uzrokovanih UVB-zračenjem, neutralizira slobodne radikale i može spriječiti oštećenja našeg genetskog zapisa. Zbog antioksidativnog djelovanja također inhibira oksidaciju lipida, čime se oni ne kvare. Usporava se i starenje kože.

Usporedba s kortikosteroidima

Gliciritična kiselina ima sličnu strukturu kao kortikoidni hormoni. Kortikosteroidi inhibiraju imunološki sustav, što uzrokuje različite neželjene učinke (inhibicija širenja keratinocita, inhibicija sinteze kolagena i elastina…). Prednost gliciritične kiseline u odnosu na kortikosteroide je u tome što djeluje i protuupalno, ali ne potiče rast virusa ili gljivica i nema neželjene učinke kao kortikosteroidi.

 Gliciritična kiselina i AtopicLotion

U AtopicLotion dodali smo navedeni sastojak jer je losion namijenjen koži sklono atopijskom dermatitisu, koži koja je crvena i/ili svrbi, a upravo takvoj koži gliciritična kiselina poboljšava stanje. Istovremeno, to je sastojak koji naša koža općenito dobro podnosi i neće izazvati dodatne probleme, već će pridonijeti općem umirenju i obnovi kože.

Literatura:

Pastorino G, Cornara L, Soares S, Rodrigues F, Oliveira MB. Liquorice (Glycyrrhiza glabra): A phytochemical and pharmacological review. Phytotherapy Research. 2018: 1-17

Kowalska A, Kalinowska‐Lis U. 18β‐Glycyrrhetinic acid: its core biological properties and dermatological applications. International Journal of Cosmetic Science. 2019: 1-23

Final Report on the Safety Assessment of Glycyrrhetinic Acid, Potassium Glycyrrhetinate, Disodium Succinoyl Glycyrrhetinate, Glyceryl Glycyrrhetinate, Glycyrrhetinyl Stearate, Stearyl Glycyrrhetinate, Glycyrrhizic Acid, Ammonium Glycyrrhizate, Dipotassium Glycyrrhizate, Disodium Glycyrrhizate, Trisodium Glycyrrhizate, Methyl Glycyrrhizate, and Potassium Glycyrrhizinate. International Journal of Toxicology. 2007; 26(1):79–112.