Kako stres utječe na našu kožu?

S ubrzanim tempom života, mnogim obvezama, stalnim pritiskom zbog vremena i premalo vremena za odmor, jedino je logično da je čovjek pod stresom ili čak korak ispred izgaranja.

U blogu smo opisali česte kožne bolesti koje nastaju zbog stresa i kako smanjiti stres ili se barem osvijestiti o njegovom postojanju.

Što je uopće stres?

Uglavnom se odnosi na neku napetost koja se javlja kao odgovor na unutarnje ili vanjske čimbenike koji narušavaju našu ravnotežu u tijelu. Radi se o odgovoru tijela na određenu situaciju za koju smatramo da bi mogla biti neugodno ili opasna… Za stresni odgovor nužno je potreban stresor, to je ono ˝nešto˝ (misao, situacija u kojoj se nađemo, događaj, obveza) što u našem tijelu pokreće stresni odgovor.

Druga definicija je: Opis fiziopatoloških pojava koje slijede poremećajima homeostaze, a uključuju autonomni živčani sustav. Također su definirane faze kroz koje pojedinac prolazi kao odgovor na stresni događaj; faza alarma ili šoka, faza otpora i faza iscrpljenosti.

Stres nije nužno loš, jer poznajemo pozitivni (eustres) i negativni (distres) stres, no kad govorimo o stresu, mislimo na negativni stres. Eustres nas motivira i daje poticaj za nastavak aktivnosti i života. Kad doživljavamo tu vrstu stresa, entuzijastični smo, optimistični i puni energije.

Tko izaziva stresnu reakciju?

Hormoni! Zovemo ih stresni hormoni: kortizol, adrenalin i noradrenalin, koje proizvodi i otpušta nadbubrežna žlijezda.

U nastavku ćemo opisati pojedine kožne promjene za koje stres može biti uzrok. Stres ne utječe samo na kožu, već i na naše raspoloženje, probavu, srce, želudac, gušteraču i spolne organe. Neke posljedice stresa su povišeni kolesterol i krvni tlak, smanjena plodnost, nadutost, kronični nedostatak energije, depresija, panični napadi itd.

Psorijaza ili luskavica

To je kronični, imunološki uvjetovan poremećaj koji prvenstveno utječe na kožu i zglobove. Prisutna je kod 2 – 3 % stanovništva, najčešće se javlja između 35. i 45. godine. Postoji više oblika ili fenotipova psorijaze, a simptomi zajednički svim fenotipovima su: svrbež, peckanje i bol. Postoje razdoblja poboljšanja i kasnijih izbijanja. Više o psorijazi možete pročitati ovdje: https://skinfairytale.si/shop/2020/04/07/luskavica-2/

Kako su povezani stres i psorijaza?

Prema istraživanjima, od 30 do 88 % pojedinaca navodi da je stres okidač njihove psorijaze.

Stres navodno utječe i na propusnost epidermisa, usporava proces cijeljenja. Neka istraživanja pokazuju da stres također inhibira stvaranje epidermalnih lipida i uzrokuje povećanje keratinocita. Najčešće je stres povezan s financijskim problemima, smrću u obitelji ili seksualnim poteškoćama, ali postoje i drugi razlozi. Nije dokazano da je stres povezan s težinom psorijaze, već je najčešće razlog za njezin nastanak.

Psorijaza negativno utječe na kvalitetu života, ljudi s psorijazom gube samopouzdanje, ponekad ih društvo ne prihvaća, što može voditi u depresiju, anksioznost, suicidalne misli, osjećaj ljutnje, srama itd. Istina je da je stres primarni uzrok psorijaze, ali kad već imamo psorijazu i svakodnevno se s njom borimo, to posljedično vodi u kronični stres i nalazimo se u začaranom krugu.

Kako poboljšati stanje?

Dokazano je da, ako se kod pojedinca liječe psihološki poremećaji paralelno s dermatološkim, dolazi do boljeg odgovora na dermatološko liječenje. Moguća je uporaba anksiolitika, ali postoje i metode bez recepta poput opuštanja, meditacije, hipnoze, psihoterapije, kognitivno-bihevioralnih terapija, a većinom se mentalno opuštanje kombinira s UVB fototerapijom.

Neka od lijekova koji se koriste za sustavno liječenje psorijaze su: metotreksat, acitretin, biološka terapija, ciklosporin, apremilast i drugi. Ako želite prirodan pristup, možete koristiti naš RenewCream ili AtopicBalm za njegu i ublažavanje svrbeža, za čišćenje možete koristiti Oil Shower Gel ili Shower Gel, a za psorijazu na vlasištu možete koristiti Shampoo.

Dermatitis

Drugi vrlo čest kožni poremećaj uzrokovan stresom, osobito u odrasloj dobi, je atopijski dermatitis. To je kronična upalna promjena kože uzrokovana više čimbenika, a prati je svrbež i ekcem. Pojavljuje se osobito kod dojenčadi, ali se kod nekih javlja i u odrasloj dobi.

Slično kao kod psorijaze, stres je razlog za pojavu poremećaja, a kasnije sam poremećaj uzrokuje kronični stres. O samim kožnim promjenama već smo mnogo pisali i više o tome možete pročitati ovdje:

https://skinfairytale.si/shop/pogosta-vprasanja/atopicni-dermatitis/

https://skinfairytale.si/shop/2018/02/03/sindrom-rdece-koze-rss/

https://skinfairytale.si/shop/2020/09/16/pogoste-kozne-spremembe-dojenckov-in-otrok/

Kako stres utječe na atopijski dermatitis?

Zanimljivo je da stres koji traje kratko čak može koristiti upali koja je gotovo uvijek prisutna kod atopijskog dermatitisa. Međutim, kronična izloženost šteti funkciji kožne barijere i istovremeno povećava upalu. Zbog povišenih razina kortizola, rane se sporije cijele, što otežava liječenje kod osoba s atopijskim dermatitisom.

Akne

Akne su kronično upalno stanje koje se događa unutar pilosebacealne jedinice, uključujući dlaku, folikule dlake i lojničke žlijezde. Mogu biti neupalne, koje dijelimo na otvorene i zatvorene komedone, a postoje i upalne lezije poput papula, pustula i drugih upalnih oblika. Akne nastaju zbog začepljenja folikula dlake mrtvim stanicama. Akne uglavnom povezujemo s bakterijom Cutibacterium acnes, koja je najčešće odgovorna za upalu putem izlučivanja enzimskih produkata.

Akne u pubertetu prisutne su kod čak 90 % pojedinaca, a u odrasloj dobi oko 40 %.

Kronični stres može biti uzrok izbijanja akni. Zašto i kako?

Stres povećava razinu stresnog hormona kortizola, koji utječe na lojničke žlijezde tako da one proizvode prekomjernu količinu loja koji se miješa s odumrlim stanicama kože i bakterijama, a ta kombinacija je idealna za izbijanje akni. Budući da se koža pod stresom sporije cijeli i gubi sposobnost zaštite, kožna barijera postaje osjetljivija na negativne utjecaje okolišnih čimbenika.

Kako ublažiti izbijanja?

Ako je stres glavni razlog, najpametnije je smanjiti stres. Osim gore navedenih načina upravljanja stresom, možete pokušati i aromaterapiju, tjelesnu aktivnost, šetnju s prijateljem.

Smanjenje kofeina i šećera također može pomoći u kontroli izbijanja akni uz nužnu prilagođenu jutarnju i večernju rutinu, jer je potrebno kožu očistiti i pomoći joj da se vrati u normalno stanje, a također treba izbjegavati određene sastojke u proizvodima koji bi mogli biti komedogeni.

Alopecia areata

Radi se o trajnom ispadanju kose povezanim s imunološkim sustavom. Kosa raste u tri faze; anagena faza ili faza rasta, katagena faza ili prijelazna faza i telogena faza ili faza mirovanja. Upala uzrokuje prerani prekid faze rasta i prijelaz u prijelaznu fazu ili čak izravno u fazu mirovanja. To se ne događa samo od sebe, već su za to odgovorni čimbenici poput stresa, genetike ili imunoloških čimbenika.

Otprilike 2 % stanovništva ima alopeciju areatu, može se pojaviti u bilo kojoj dobi, a često je povezana s drugim autoimunim stanjima poput vitiliga . Radi se o gubitku kose u okruglim ili ovalnim oblicima.

S druge strane, ljudi koji su kronično izloženi stresu imaju , što dovodi do suženja krvnih žila, smanjene prokrvljenosti vlasišta i folikula dlake, posljedično do gubitka kose.

Koja je veza između alopecije areate i stresa?

Prema nekim podacima, stres je uzrok za više od 65 % slučajeva alopecije. Dok stres utječe na imunološki sustav, autoimune bolesti mogu biti uzrok daljnjeg stresa. Ljudi kronično izloženi stresu imaju povišenu razinu stresnih hormona, što dovodi do suženja krvnih žila, smanjene prokrvljenosti vlasišta i folikula dlake, a posljedica je gubitak kose.

Ako prekinemo kroničnu izloženost stresu, može u nekim slučajevima kosa ponovno narasti. U suprotnom postoji mogućnost liječenja. Nažalost, ne postoji univerzalna praksa koja bi pomogla svima, ali postoje smjernice za lokalnu imunoterapiju, kao i sustavno liječenje kortikosteroidima i drugim lijekovima. Svi lijekovi su namijenjeni uklanjanju upale i sprječavanju gubitka kose. Naravno, ključno je smanjiti količinu stresa.

Ovo su bile samo neke kožne promjene za koje je poznato da stres može biti glavni uzročnik. Potrebno je shvatiti da se na koži vide samo posljedice procesa koji se događaju iznutra, potrebno je otkriti uzroke i, ako je moguće, ukloniti ih. Olakšavanje promjena izvana na duge staze neće pomoći ako ne uklonimo ili barem ograničimo uzrok iznutra.

Odvojite vrijeme za sebe, zagrlite svoje najbliže, izađite u prirodu, meditirajte, bilo što što će vas odvratiti od svakodnevnih briga na poslu i drugdje. Neka stres ne bude vaša prepreka u životu, osvijestite problem i ne dopustite da vas pregazi.

Literatura:

– Alexopoulos A, Chrousos GP. Stress-related skin disorders. Reviews in Endocrine and Metabolic Disorders 2016;17(3): 295–304
– Dixon LJ, Witcraft SM, McCowan NK, Brodell RT. Stress and skin disease quality of life: the moderating role of anxiety sensitivity social concerns. British Journal of Dermatology. 2018:178(4): 951–957
– Rousset L, Halioua B. Stress and psoriasis. International Journal of Dermatology. 2018;57: 1165 – 1172
– Lin TK, Zhong L, Santiago J. Association between Stress and the HPA Axis in the Atopic Dermatitis. International Journal of Molecular Sciences 2017;18(10): 1 – 15
– Kanwar IL, Haider T, Kumari A, Dubey S, Jain P, Soni V. Models for acne: A comprehensive study. Drug Discoveries & Therapeutics. 2018;12(6): 329–340.
– Alopecia Areata. Current situation and perspectives. (2017). Archivos Argentinos de Pediatria, 115(6): 404 – 411
– Azzawi S, Penzi LR, Senna MM. Immune Privilege Collapse and Alopecia Development: Is Stress a Factor? Skin Appendage Disorders. 2017: 1 – 9