Koža je jedan od najvećih organa, ali i jedan od najtežih, jer teži čak 4-5 kilograma. Koža prekriva cijelu vanjsku površinu tijela i tako predstavlja obranu od vanjskih čimbenika. Sastoji se od tri sloja. Najgornji sloj, koji je u dodiru s vanjskim okruženjem, nazivamo epidermis ili površinski sloj. Slijedi srednji sloj, koji nazivamo dermis ili usnjica. Najdublji sloj naziva se potkožno tkivo. Sva tri sloja se po svojoj anatomiji i funkciji znatno razlikuju.

Koža ima više funkcija nego što bismo mogli zamisliti

Glavna zadaća kože je štititi nas od vanjskih čimbenika. Predstavlja prvu obrambenu liniju i na taj način štiti i naše organe. Koža pruža mehaničku zaštitu, što znači da nas štiti od prodora bakterija i virusa, od UV zračenja te od prodora kemikalija u tijelo. Također ima i barijernu funkciju. Barijerna funkcija kože štiti nas prvenstveno od isparavanja vode.

Kožom također osjećamo pritisak, dodir, bol, svrbež i temperaturu. Koža sudjeluje i u termoregulaciji. Pomoću kože se regulira tjelesna temperatura, što pomaže u zagrijavanju ili hlađenju tijela. Predstavlja rezervoar vode i energije u obliku masnoća koje se nalaze u potkožju. Kroz kožu se izlučuju i štetne tvari iz tijela, i to putem znoja.

Epidermis se sastoji od više slojeva

Epidermis je gornji sloj kože koji ima zaštitnu funkciju i štiti nas od vanjskih čimbenika. Epidermis se sastoji od čak 4 sloja: bazalni sloj (stratum basale), zrnati sloj (stratum granulosum), trnoviti sloj (stratum spinosum) i rožnati sloj (stratum corneum). Najgornji sloj, koji nazivamo i rožnati sloj ili stratum corneum, sastoji se od 20-30 slojeva tankih, pločastih stanica koje djeluju kao barijera. U zrnatom sloju nastaju glikolipidi koji se izlučuju na površinu stanica i djeluju kao ljepilo, držeći stanice zajedno. U najdubljem, bazalnom sloju nastaju nove kožne stanice (keratinociti) koje omogućuju obnavljanje kože.

Epidermis se obnavlja svakih 28 dana

To je još jedna zanimljiva osobina naše kože, naime epidermis se obnavlja otprilike svakih 28 dana. Pri tome se gornji sloj mrtvih stanica (korneocita) ljušti, a žive stanice (keratinociti) dolaze na površinu. Prilično slično kao ljuštenje kod zmija, samo manje očito.

pH kože značajno utječe na barijernu funkciju

Naša koža ima određeni pH koji je važan za njezino normalno funkcioniranje. pH brzo raste od površine kože prema dubljim slojevima epidermisa (tamo je jednak fiziološkom pH-u, koji je 7,4). pH na površini kože obično se kreće između 4 i 5,5 kod neoštećene kože. Na pH kože utječu sebum, znoj i fosfolipidi. Kiseli zaštitni sloj na koži utječe na barijernu funkciju epidermisa i protumikrobnu zaštitu kože.

Na površini kože nalazimo izvodne kanale lojnih i znojnih žlijezda, kao i dlake. Zbog izvodnih kanala lojnih žlijezda na epidermisu imamo i masnoće koje omogućuju elastičnost kože i sprječavaju nastanak ljuskica i pukotina. Masnoće na koži potječu iz dva izvora: epidermalni lipidi koji održavaju barijernu funkciju kože i izlučevine lojnih žlijezda ili sebuma.

Dermis je važan za mehaničku čvrstoću kože

Dermis ili usnjica je sloj vezivnog tkiva koji se nalazi između epidermisa i potkožnog tkiva. Dermis je vlaknasta struktura sastavljena od kolagena, elastina, živčanih završetaka, folikula dlaka i žlijezda. Dermis ima važnu ulogu u potpori i zaštiti kože i dubljih slojeva, a pomaže i u termoregulaciji. U dermisu se uglavnom nalaze stanice zvane fibroblasti. One sudjeluju u sintezi novog kolagenskog tkiva. U dermisu se također nalaze imune i masne stanice koje također imaju važnu ulogu u održavanju normalne strukture i funkcije dermisa.

Kolagen je najzastupljeniji protein u dermisu. Ima važnu ulogu jer koži daje mehaničku čvrstoću. U dermisu nalazimo kolagen tipa I i kolagen tipa III. Kolagen se inače nalazi i u mišićima, kostima, zubima, hrskavici, kao i u stijenkama svih tjelesnih organa. Elastin također ima važnu strukturnu ulogu u dermisu.

Zanimljiva činjenica: lojna žlijezda i jedna vrsta znojnih žlijezda postaju aktivne tek u pubertetu

U dermisu se nalaze i svi kožni dodaci – folikuli dlaka, lojna žlijezda i znojne žlijezde. Lojne žlijezde u djetinjstvu nisu aktivne, počinju djelovati tek u pubertetu zbog utjecaja hormona. Gusto su prisutne na licu, iza ušiju, na gornjem dijelu prsnog koša i na leđima. Kod masne kože lojna žlijezda je veća nego kod suhe kože. Kroz lojnu žlijezdu izlučuje se sebum, koji se sastoji od triglicerida, skvalena i sterola. U dermisu postoje dvije vrste lojnih žlijezda: jedne nazivamo apokrine znojne žlijezde, a druge ekrine znojne žlijezde. Ekrine znojne žlijezde sudjeluju u termoregulaciji, a ekrini znoj se sastoji od 99 % vode i 1 % soli. Apokrine znojne žlijezde postaju aktivne tek u pubertetu. Apokrini znoj ima karakterističan miris i sastoji se od kolesterola, triglicerida i masnih kiselina.

Potkožno tkivo

Potkožno tkivo je najveći i najdeblji dio kože, koji se sastoji pretežno od masnoća. Potkožno tkivo čini čak 10 % tjelesne težine, pa sljedeći put kad se vagate, možete tih 10 % slobodno oduzeti. Šala na stranu. Potkožno tkivo mehanički štiti naše unutarnje organe. Zbog velike količine masnoća predstavlja izvrsnu toplinsku izolaciju za naše vitalne organe i predstavlja zalihu energije. U potkožju se sintetizira mnogo hormona.

Blog je nastao u suradnji s Cosmedoc.si