Pilingi

Ljudska koža ima jednu prekrasnu sposobnost, a to je da se obnavlja otprilike svakih 28 dana – taj ciklus može trajati nekoliko dana manje ili više, ovisno o stanju i tipu kože. Proces obnove omogućuje da se mrtve stanice na površini kože odstrane i daju prostor novim stanicama.

Da bismo razumjeli proces obnove kože, moramo razumjeti matične stanice

Koža se sastoji od kožnih stanica. Nove kožne stanice nastaju praktički cijeli život u dubini dermisa. Nove kožne stanice koje nastaju su nediferencirane, što znači da nisu specijalizirane. Matične stanice imaju jednu posebnost, a to je da se mogu dijeliti beskonačno. Nove kožne stanice se stalno pomiču prema epidermisu, gdje dolazi do njihove diferencijacije odnosno specijalizacije – postaju kožne stanice čija je zadaća tvoriti barijeru i štititi tijelo od vanjskih čimbenika. Tijekom diferencijacije kožne stanice se pomiču prema površini i kad odsluže svoje, odumiru – pretvaraju se u korneocite i s vremenom se ljušte s površine kože.

Brzina kojom se koža može obnavljati i uklanjati mrtve stanice s površine kože ovisi o samom stanju kože. Često se javlja pojava nazvana hiperkeratinizacija, što pojednostavljeno znači da se mrtve stanice ne uklanjaju dovoljno brzo i nakupljaju se na površini kože. To vidimo i osjećamo kao grubu teksturu kože. Do pojave hiperkeratinizacije obično dolazi kod aknaste kože, raznih kožnih bolesti poput atopijskog dermatitisa, ali i kod suhe kože. Korištenjem pilinga možemo ubrzati proces ljuštenja mrtvih stanica s površine kože i tako izgladiti teksturu kože.

Koje vrste pilinga poznajemo?

Poznajemo 3 vrste pilinga, i to mehaničke, kemijske i enzimske pilinge.

Mehanički piling

Mehanički pilingi su kozmetički proizvodi namijenjeni uklanjanju mrtvih kožnih stanica, koji sadrže čestice koje nisu topljive u nosaču proizvoda. Čvrste čestice kojima uklanjamo mrtve kožne stanice nazivaju se abrazivi. Mehanički pilingi također pospješuju mikrocirkulaciju. Uz promišljenu upotrebu praktički nemaju štetne nuspojave. Prilagođavanjem vrste abraziva i nosača (ulje ili voda) mogu se prilagoditi različitim tipovima kože.

Nekada su naše bake za postizanje ljepšeg izgleda kože koristile suho četkanje, što je i danas jedna od najboljih metoda za uklanjanje mrtvih kožnih stanica, a istovremeno i za poticanje mikrocirkulacije. Razvojem kozmetičke industrije na tržištu su se počeli pojavljivati mehanički pilingi koji su sadržavali različite čvrste čestice ili abrazive. Abrazive dijelimo prema njihovoj topljivosti, obliku i veličini čestica. Nekada su bili popularni uglavnom grubi pilingi koji su sadržavali fino mljeveni kremen, koštice i kožice maslina, marelica, breskvi, šećer ili sol. Međutim, sve češće se pokazuje da pilingi s tako grubim česticama nisu prikladni za kožu jer zbog nepravilnog oblika uzrokuju nastanak mikroozljeda na koži. Mikroozljede su rezovi koje golim okom ne vidimo, ali u koži izazivaju upalu. Također uklanjaju dobar dio površinskog sloja kože i time dio kožne barijere, zbog čega se povećava transepidermalni gubitak vode.

Svjesni da mineralne, organske i kristalne čestice s oštrim rubovima mogu uzrokovati oštećenja kože, kozmetička industrija se okreće razvoju nježnijih abrazivnih sredstava poput kavne kave, polietilena (PE), polipropilena (PP) i poliuretanskih (PUR) plastičnih čestica. Osim ljekovitih glina (glina, bolus alba), vrlo su česte u mehaničkim pilingima i jojobine kuglice.

Kemijski piling

Među kemijske pilinge spadaju hidroksilne kiseline i derivati vitamina A. Kemijski pilingi izazivaju kontrolirane ozljede određenih dijelova kože s ciljem poticanja rasta novih kožnih stanica i poboljšanja površinske teksture i izgleda kože. Eksfolijativni učinak kemijskih pilinga potiče epidermalni rast i stvaranje novih kolagenskih tkiva.

Alfa hidroksilne kiseline (AHA)

Alfa hidroksilne kiseline su najistraženije i najprodavanije hidroksilne kiseline. Među AHA ubrajamo glikolnu, mliječnu, mandulinu, jabučnu i vinsku kiselinu. Pokazuju keratolitički učinak, što znači da uklanjaju zadebljane slojeve kože. Keratolitici stanjuju površinski sloj kože na tretiranom području jer uzrokuju omekšavanje i ljuštenje vanjskih slojeva kože. Također potiču obnovu površinskog sloja i stvaranje novih kolagenskih tkiva, a djeluju i hidratantno.

Beta hidroksilne kiseline (BHA)

Beta hidroksilne kiseline su na tržištu relativno slabo zastupljene jer su prilično skupe. Mnogi smatraju da je salicilna kiselina beta hidroksilna kiselina, no ona zbog svog djelovanja pripada svojoj skupini. Kao BHA poznajemo beta hidroksibutirnu kiselinu, tretokansku kiselinu i tropičku kiselinu.

Salicilna kiselina

Salicilna kiselina je jedna od hidroksilnih kiselina, ali se ponaša malo drugačije od ostalih hidroksilnih kiselina, pa je ne možemo svrstati ni među AHA ni među BHA. Salicilna kiselina je klasični keratolitik, što znači da uklanja površinske slojeve mrtvih stanica kože. Jedina je kiselina koja smanjuje debljinu dermisa, za razliku od ostalih hidroksilnih kiselina koje potiču sintezu komponenti dermisa i kolagena. Zbog svoje lipofilnosti (voli ulje) prodire u dublje slojeve kože i često je učinkovita posebno kod aknaste kože.

Enzimski piling

Korneociti (mrtve kožne stanice) na površini kože pričvršćeni su proteinima. Korištenjem enzimski pilinga možemo ukloniti mrtve kožne stanice s površine jer enzimi djeluju tako da razgrađuju proteine koji drže mrtve kožne stanice. Osiguravaju nježan eksfolijativni učinak i posljedično glatkiju kožu. Enzimski pilingi obično dolaze u obliku praha koji se pomiješa s vodom i na taj način aktiviraju enzime.

Najčešće korištene enzime u enzimski pilingima nazivamo proteaze ili proteolitički enzimi. Među njih spadaju, na primjer, papain dobiven iz soka papaje i bromelain dobiven iz soka ananasa i peteljki. Enzimski pilingi su obično vrlo nježni, a njihov učinak ograničen je samo na površinu kože.

Kako koristiti pilinge?

Pilinge uvijek koristimo na čistoj koži. Dok mehaničke pilinge umasiravamo i isperemo vodom, kiselinske i enzimske pilinge ostavljamo na koži duže vrijeme. Kiselinski pilingi mogu biti i takvi da ih ostavimo na koži, dok se neki isperu vodom nakon određenog vremena.

Prije postupka pilinga preporučuje se analiza stanja kože kako bi se uvjerili je li koža doista sposobna reagirati planiranim oporavkom. Vrstu pilinga treba odabrati prema tipu i stanju kože te pridruženim indikacijama (akne, hiperpigmentacije, atopijski dermatitis). U suprotnom, treba biti svjestan da postupak pilinga može dodatno oštetiti kožu, što je problem osobito kod oštećene kožne barijere.

Intervale korištenja pilinga treba prilagoditi sposobnosti kože da se nakon pilinga obnovi. Nakon pilinga vrlo je važno pravilno njegovati i zaštititi kožu. Njega kože nakon pilinga mora se usredotočiti na to da ne ometa proces oporavka kože.