Česte kožne promjene kod dojenčadi i djece

Mala djeca mogu imati više kožnih promjena koje su uglavnom prolazne, ali ponekad ipak zahtijevaju posebnu njegu i malo više pažnje.

Vjerojatno je glavni razlog u tome što je koža dojenčadi i djece po sastavu ista kao kod odraslih, ali je tanja. To znači da je takva koža sklona većem gubitku vode, a vanjski utjecaji imaju veće posljedice. Koža kod djece se u usporedbi s odraslima obnavlja brže, ali je manje otporna na bakterije. Dojenčad i mala djeca još nemaju potpuno uspostavljenu termoregulaciju znojenjem, koža je propusnija, pa se neželjene tvari brže apsorbiraju.

Kožna barijera je još uvijek oštećena, što se najbolje vidi na transepidermalnom gubitku vode (TEWL). Kod novorođenčadi vrijednost TEWL je 4-8 g/m²/h, kod prijevremeno rođene djece još je veća i zbog toga moraju provesti prve dane života u inkubatoru kako ne bi došlo do fatalne dehidracije.

Zašto sve ovo opisujemo? Zato što su sve kožne promjene povezane upravo s ovim promjenama i kasnije u odrasloj dobi se ne pojavljuju ili ih je znatno manje.

Atopijski dermatitis

Vjerojatno najpoznatija kožna promjena je atopijski dermatitis (AD).

Rasprostranjenost ove bolesti povećala se za 2,5 puta u posljednjih 50 godina. Istovremeno se primjećuje da je AD teže izliječiti. Više od polovice djece dobije bolest u prvoj godini života, a zatim kod mnogih nestaje. Do otprilike 7. godine života bolest ima samo ¼ djece, a zatim kod gotovo 90 % nestaje u tinejdžerskim godinama. Rjeđe se pojavljuje i u odrasloj dobi.

Atopijski dermatitis je svrbežna, upalna, kronična kožna bolest koja je vrlo česta kod djece do sedme godine života. Najčešće je prate svrbež i ekcem. Može se pojaviti u blagom, umjerenom ili teškom obliku. Kod blažih oblika prisutno je crvenilo, ali nema ljuštenja kože, dok su kod teških oblika prisutni živo crveni eritem, papule i lihenifikacija (gusto raspoređene pločaste papule sivkasto smeđe boje), mogu biti prisutni iscjedak ili ljuštenje kože.

Ekcem

U načelu se ekcem može pojaviti bilo gdje (posebno kod težih oblika), uglavnom na licu i udovima. Zbog čestog svrbeža i češanja može biti poremećen san, a i tijekom dana dijete se teško može koncentrirati ako je prisutan svrbež i posljedično češanje.

Izljevi bolesti, alergije, uzroci

Tijek bolesti je nepredvidiv, utvrdili su samo da se intenzitet atopijskog dermatitisa smanjuje s godinama.

Čak 90 % roditelja je uvjereno da je alergija na hranu uzrok atopijskog dermatitisa i zbog toga često zanemaruju osnovnu terapiju koja je nužna. Činjenica je da su slučajevi u kojima je alergija na hranu uzrok nastanka atopijskog dermatitisa vrlo rijetki. Utvrdili su ipak da alergija na hranu pogoršava tijek bolesti, ali nije glavni uzrok.

Uzroka za AD ima više. Genetika je odgovorna za otprilike polovicu slučajeva bolesti, drugi čest uzrok je okoliš (kućna plijesan, stres, zagađeni zrak, vlastiti znoj…). Ponekad jednostavno nije moguće pronaći čimbenik koji uzrokuje AD.

Kako možemo poboljšati stanje?

Postoji mnogo načina i pristupa i obično je teško jednoznačno odrediti koja vrsta terapije će poboljšati stanje, ali postoje neki čimbenici na koje treba uvijek paziti.

1. Izbjegavanje kozmetičkih proizvoda koji sadrže mirise, maslinovo ulje, iritirajuće površinski aktivne tvari (natrijev lauril sulfat), ureu i lanolin (samo u nekim slučajevima), određene konzervanse (uzrokuju alergijski kontaktni dermatitis), boje i neke emulgatore.
2. Izbjegavajte i mehaničke pilinge i UV filtre, koji su organski, radije koristite fizičke UV filtre, jer su zbog mehanizma djelovanja najprikladniji.
3. Tuširajte se mlakom vodom i kožu čistite blagim sredstvima za čišćenje (mi imamo na raspolaganju Shower Gel i Oil Shower Gel za tijelo, te Shampoo za čišćenje vlasišta) i nakon tuširanja/kupanja uvijek njegujte kožu mastima (AtopicBalm), kremama (AtopicCream) ili losionima (AtopicLotion), ovisno o potrebi kože. Najbolja je kombinacija masti i losiona, jer masti štite i njeguju kožu, a losioni je vlaže.
4. Odaberite prikladan deterdžent za pranje rublja i kupujte odjeću od prirodnih materijala (najbolje 100 % pamuk).
5. Kod težih oblika AD posavjetujte se s pedijatrom ili dermatologom, jer će vjerojatno biti potrebna uporaba antibiotika, antihistaminika i drugih sredstava koja će smiriti izbijanje.
6. Možete napraviti kupku od zobi ili kore drveta.
7. Možete zaviti najproblematičnija područja, čime sprječavate češanje i dodatne rane.

Više o tome možete pročitati u već napisanim blogovima Što je atopijski dermatitis i Sindrom crvene kože, gdje smo pisali i o kortikosteroidnim kremama i odvikavanju od njih. O gore spomenutim proizvodima možete pročitati detaljnije opise u našem Plonkecu.

Pelenski dermatitis

Pelenski dermatitis ili pelenski osip je nealergijski upalni proces kože na području ispod pelene. Karakteristični su crvenilo i osipi. Pojavljuje se kod 50 – 65 % dojenčadi i svoj vrhunac doseže između 9 i 12 mjeseci, a obično nestaje nakon 2. godine života.

Uzroci

Pelena na koži stvara okluzivni učinak i kao posljedica toga koža na tom području je izložena vlazi i višoj temperaturi, a istovremeno je koža kraće vrijeme izložena i urinu i stolici. Svi ti čimbenici dovode do toga da se naruši kožna barijera, zbog koje je povećana propusnost za potencijalno iritirajuće tvari. Istovremeno je to raj za mikroorganizme i kod težih oblika pelenskog dermatitisa može doći i do gljivične infekcije s Candida albicans ili do infekcije bakterijama kao što su Staphylococcus aureus i Streptococcus i druge.

Kako to spriječiti?

Danas je tehnologija toliko napredovala da su unaprijedili oblik, sastav i samu učinkovitost pelena, što je naravno ključno za smanjenje pelenskog osipa. Osim toga,  preporučuje se česta promjena pelena, korištenje pelena koje dišu, dobro upijaju i jednokratne su.

Potrebno je osigurati ponovno uspostavljanje kožne barijere, stoga treba odabrati prave masti za pelensko područje i nanositi ih u tankim slojevima, jer se u suprotnom mogu nakupiti u kožnim naborima, gdje može doći do razmnožavanja mikroorganizama..

Još nekoliko čimbenika na koje treba obratiti pažnju:

1. Preporučljivo je kupanje s tekućim sredstvima za čišćenje bez sapuna, prikladnim za kožu novorođenčadi.
2. Kožu ispod pelene redovito čistite blagim sredstvima za čišćenje (najbolje da imaju neutralan ili blago kisel pH, sadrže tvari koje ne iritiraju i prikladne su za dojenčad). Možete koristiti naš Shower Gel i Oil Shower Gel, koji su vrlo blagi i prikladni za takvu kožu.
3. Na kožu nanesite mast ili kremu prikladnu za njegu pelenskog područja (najbolje da sadrži cinkov oksid, pantenol …). Naš Rash Balm / Baby namijenjen je upravo za pelensko područje.
4. Kad god je moguće, pustite dijete bez pelene da se područje osuši na zraku.

A što je s vlažnim maramicama?

U studiji su dokazali da upotreba vlažnih maramica nije štetna, sve dok one sadrže konzervanse koje koža dojenčadi tolerira i ne sadrže alkohol, mirise koji mogu izazvati alergiju, eterična ulja, sapune i iritirajuća sredstva za čišćenje.

U donjoj tablici navedeni su uzroci i kako ih spriječiti.

Seboroični dermatitis

Kožna promjena, za koju su karakteristične masne ljuskice. Blago ljuštenje može se pojaviti na vlasištu, čelu, ostatku lica i iza ušiju, također na pregibima, ali ti dijelovi ne svrbe i upravo je to najveća razlika u odnosu na atopijski dermatitis. Može biti prisutan i blagi do izraženi eritem, koji se često ljušti. Stres može izazvati upalu.

U načelu, dermatitis se može pojaviti u bilo kojoj dobi, ali najčešće se javlja u prva tri mjeseca života i prolazi između 6. i 12. mjeseca. Kod adolescenata se uglavnom manifestira kao perut, koja je blaži oblik dermatitisa.

Mogući čimbenici

Unatoč učestalosti, o tijeku bolesti se zna vrlo malo, ali su identificirani brojni čimbenici povezani s kožnim promjenama. Ponekad se dermatitis zbog hormona pojavi kod dojenčadi, zatim spontano nestane i ponovno se pojavi u pubertetu. Izravna veza pronađena je s gljivicom vrste Malassezia, koja je uobičajeni dio kožne flore. U studiji je seboreični dermatitis povezan i s imunodeficijencijom, koja se osim dermatitisa očituje i proljevom te nedovoljnim dobivanjem na težini. Nije pronađena čvrsta veza s nutritivnim nedostatkom, iako bi on također mogao biti uzrok dermatitisa.

Nedostatak riboflavina, biotina i piridoksina povezan je s pojavom seboreičnog dermatitisa kod dojenčadi. Istovremena psorijaza, ekcem i gljivična infekcija dodatno pogoršavaju stanje.

Kako poboljšati stanje seboreičnog dermatitisa?

Kod dojenčadi je potrebno redovito pranje vlasišta dječjim šamponom, a kasnije slijedi nježno češljanje kako bi se mehanički uklonile ljuskice. Alternativa je njega kokosovim uljem, eteričnim uljem čajevca, boražinim uljem, medom, glicerinom, aloe verom i drugim. Od naših proizvoda kao dječji šampon možete koristiti Shampoo, za omekšavanje možete koristiti Oil Shower Gel ili ProtectBalm.

Ako je zahvaćeno veće područje, propisuju se lokalni antifungalni lijekovi. Izbjegavaju se kortikosteroidi i keratolitici jer može doći do brže sistemske apsorpcije.

Kod starije djece dolaze u obzir keratolitici poput salicilne i mliječne kiseline, uree ili propilenglikola, jer pomažu u uklanjanju ljuskica. Za smanjenje gljivice Malassezia koriste se antifungalni lijekovi (ketokonazol) ili šampon (cinkov pirition ili selen sulfid) ili različite kreme s aktivnom tvari.

Temenice

Oblik seboreičnog dermatitisa kod dojenčadi koji se pojavljuje kao masne ljuskice na vlasištu, koje ne svrbe i obično nema iscjetka. Ljuskice mogu biti različitih boja (od bijele do žute) i obično se pojavljuju u 3. ili 4. tjednu nakon rođenja. Temence se može tretirati kao seboreični dermatitis. Za omekšavanje ljuskica možete koristiti  Oil Shower Gel ili  ProtectBalm, koji će pomoći u lakšem uklanjanju ljuskica.

Sljedeće promjene na koži obično same nestaju i ne zahtijevaju poseban tretman, osim ako dođe do prekomjernog širenja ili komplikacija, u tom slučaju je nužan posjet dermatologu ili pedijatru.

Toksični eritem novorođenčeta

To je  asimptomatsko stanje kože koje se javlja kod 30 – 70 % novorođenčadi. Kako nastaje nije poznato. Crvene lezije s centralnom papulom ili pustulom obično se nalaze na licu, trupu i udovima. Obično je dovoljna klinička dijagnoza. Stanje ne zahtijeva liječenje i obično nestaje u roku od dva tjedna nakon rođenja. U suprotnom je potreban savjet dermatologa.

Milia

Milije su vidljive kao  male žućkasto-bele površinske papule ispunjene keratinom, koje su posljedica nezrelosti kožnih struktura. Pojavljuju se kod gotovo polovice zdravih dojenčadi, obično pri rođenju. Nastaju na koži lica i nestaju u nekoliko tjedana. Liječenje nije potrebno.

Miliaria

Posljedica je nezrelosti kožnih struktura, radi se o začepljenju znojnih žlijezda, što se očituje kao mjehurići, papule ili pustule na koži, obično na trupu, ali i na čelu, rukama i prekrivenim dijelovima kože. Pojavljuje se kod 40 % dojenčadi, obično u prvom mjesecu života. Znojenje je najčešći čimbenik rizika.

Glavni uzrok je začepljenje znojnih žlijezda, posljedica je nakupljanje kožnih ostataka ili bakterija poput  Staphylococcus u epidermisu. Začepljenje dovodi do curenja znoja u epidermis ili dermis, što uzrokuje prekomjernu vlažnost stanica, oticanje i začepljenje kanala. Postoje različite vrste koje različito zahvaćaju kožu.

Za poboljšanje stanja može se osigurati hladnija okolina i nošenje odjeće koja diše, a miliaria će spontano nestati. Međutim, stvarni tretman razlikuje se ovisno o vrstama. Miliaria kristalina se obično ne liječi i  obično nestane u roku od 24 sata. Miliaria rubra ima karakteristične upalne promjene koje se mogu liječiti blagim kortikosteroidima (1 – 2 tjedna). Miliaria pustuloza liječi se lokalnim antibioticima poput klindamicina, jer je prisutna i bakterijska infekcija.

Neonatalne akne

Akne kod novorođenčadi pojavljuju se u prvom mjesecu života. Radi se o prolaznom stanju kože, pod utjecajem androgenih hormona. Obično su akne sastavljene od zatvorenih komedona na čelu, nosu i obrazima, ali se mogu razviti i otvoreni komedoni, upalne papule i pustule. Liječenje nije posebno preporučljivo, u slučaju opsežnih lezija koje traju više mjeseci, liječi se s 2,5 % benzoil peroksidom u losionu. Akne uglavnom nestaju u roku od 1 – 3 mjeseca.

Dojenčad i mala djeca imaju mnogo kožnih promjena povezanih upravo s nepotpunim funkcioniranjem kože, ali te promjene u većini slučajeva nisu posebno štetne. Najzahtjevnije kožne promjene su zasigurno atopijski dermatitis i pelenski osip, pri čemu je atopijski dermatitis prisutan i kasnije, u odrasloj dobi. Seboroični dermatitis također može u nekim slučajevima zahtijevati posebnu pažnju, ali budući da nije svrbežna promjena, ne utječe na kvalitetu života.

Atopijski dermatitis može u nekim slučajevima ometati san i koncentraciju, pojedinci moraju stvarno paziti da određeni čimbenici ne pogoršaju stanje. Potrebna je redovita njega, što manje stresa i pokušati pronaći proizvode koji zaista pomažu u poboljšanju stanja.

[button et_class=”” target=”_blank” style=”big active” url=”https://skinfairytale.si/trgovina/” icon=”” title=”VSTOP V TRGOVINO”]

Literatura:

• Taïeb A: Kožna barijera kod novorođenčeta, Pediatric Dermatology, 2018;35: 5-9
  Visscher MO, Adam R, Brink S, Odio M: Koža novorođenčeta: fiziologija, razvoj i njega, Clinics in Dermatology, 2015;33(3): 271-280.
• Silverberg NB, Durán-McKinster C: Posebne smjernice za terapiju pedijatrijskog atopijskog dermatitisa, Dermatologic Clinics, 2017;35(3): 351-363.
• Blume-Peytavi U, Kanti V. Prevencija i liječenje pelenskog dermatitisa. Pediatric Dermatology. 2018;35: 19–23
• Borda LJ, Perper M, Keri JE. Liječenje seboreičnog dermatitisa: sveobuhvatan pregled. Journal of Dermatological Treatment. 2018: 1–12
• Victorie A, Magin P, Coughlan J, van Driel ML. Intervencije za dojenački seboreični dermatitis (uključujući koru na glavi). John Wiley & Sons Ltd. 2019;(3): 1 – 40
• Clark GW, Pope SM, Jaboori KA. Dijagnoza i liječenje seboreičnog dermatitisa. American Academy of Family Physicians. 2015;91(3): 185-190
• Fernandes JD, Machado MCR, Oliveira ZNP. Prevencija i njega kože djeteta i novorođenčeta. Anais Brasileiros de Dermatologia. 2011;86(1): 102–110
• Kutlubay Z, Tanakol A, Onel C, Sedaroglu S, Tuzun Y, Yilmaz E, Eren B. Koža novorođenčeta: uobičajeni kožni problemi. Maedica. 2017;12(1): 42 – 47