Pregled sastojaka u kozmetičkim proizvodima

Pregled sastojaka u kozmetičkim proizvodima i kojih se moram kloniti?

Danas je tržište kozmetike u porastu i tako svakodnevno dolaze novi kozmetički sastojci koji žele zamijeniti stare i ukorijenjene sastojke. Pri tome se pojavljuje i mnogo netočnih informacija koje dolaze ili od tvrtki ili od nedovoljno potkrijepljenih znanstvenih članaka. Sjetimo se samo primjera parabena i panike koja je nastala kada se proširila netočna informacija da uzrokuju rak dojke. Zato smo ovaj put pripremili ovaj članak u kojem ćemo općenito pogledati skupine određenih kozmetičkih sastojaka koje često susrećemo u kozmetičkim proizvodima i na primjerima pogledati koji su sastojci u redu, a kojih bi se možda stvarno trebalo kloniti.

Konzervansi

Konzervansi su sastojci koje dodajemo u kozmetičke proizvode s ciljem sprječavanja sekundarne mikrobiološke kontaminacije. Jednostavnije rečeno, to znači da sprječavaju rast bakterija nakon otvaranja proizvoda. Konzervansi moraju biti dodani svim proizvodima koji sadrže vodu, jer je voda idealno mjesto za razmnožavanje mikroorganizama. Kao što sam već gore spomenula, skupina konzervansa nazvana parabeni ima lošu reputaciju jer se smatra da uzrokuju rak dojke. Međutim, s stručnog stajališta, parabeni su među najsigurnijim konzervansima. Parabeni su dobili lošu reputaciju zbog izvještaja objavljenog prije nekoliko godina u kojem je pisalo da su parabeni pronađeni u karcinomskom tkivu dojke. Autor studije je u istraživanju spomenuo da parabeni imaju estrogensko djelovanje.

U studiji nije navedeno jesu li parabeni bili prisutni i u normalnom tkivu, kao ni da parabeni uzrokuju rak. No upravo je izjava da parabeni pokazuju estrogensko djelovanje dovela do nastanka internetskog bloga koji je netočno tvrdio da parabeni uzrokuju rak dojke. Tu su informaciju potom preuzeli blogovi i mediji, zbog čega su tvrtke počele uklanjati parabene iz svojih kozmetičkih proizvoda.

Činjenica je da ne postoje dokazi da parabeni uzrokuju bilo kakve probleme, uključujući rak dojke. Većina konzervansa iz drugih skupina (fenoksietanol, tiomersal, benzalkonijev klorid, klorheksidin, triklosan, salicilna kiselina) izaziva neželjene nuspojave već pri niskim koncentracijama, a osobito kod pacijenata s kožnim bolestima može uzrokovati brojne neugodnosti.

Površinski aktivne tvari

Površinski aktivne tvari su svestrani kozmetički sastojci jer u kozmetičkom proizvodu mogu imati više uloga istovremeno. Mogu djelovati kao emulgatori, solubilizatori, sredstva za omekšavanje, pjenila ili sredstva za čišćenje. Kada u općem razgovoru čujemo izraz površinski aktivne tvari, obično se misli na sredstva za čišćenje koja se nalaze u sapunima, gelovima za tuširanje i šamponima. Problem površinski aktivnih tvari je u tome što većina spojeva iz ove skupine ima vrlo visok pH i dobru sposobnost uklanjanja masnoća, što može predstavljati velike probleme za našu kožu. Već smo naučili da se pH naše kože kreće između 4,0 i 5,5. Površinski aktivne tvari uglavnom imaju pH između 9 i 12, što može uzrokovati porast pH na površini naše kože i dovesti do brojnih problema. Posebno je za pacijente s kožnim bolestima uporaba ovih spojeva problematična jer oni već općenito imaju viši pH nego osobe s normalnom barijernom funkcijom. Korištenje sredstava za čišćenje dodatno podiže pH i uklanja masnoće s kože, što je vrlo nepovoljno jer se koža pacijenata s kožnim bolestima ne regenerira tako brzo kao kod zdravih osoba.

Najproblematičnije su anionske površinski aktivne tvari, među koje spadaju i najčešće korišteni natrijev lauril sulfat i natrijev lauret sulfat. Razvoj kozmetičke industrije donio je i nove vrste površinski aktivnih tvari koje su nježnije prema koži, imaju pH prilagođen pH-u ljudske kože i ne uklanjaju lipide s površine kože.

Silikoni

Silikoni su sastojci koji se često pojavljuju u kozmetičkim proizvodima upravo zato što mogu imati više različitih uloga. Odlični su kao sredstva za klizanje i podmazivanje, sredstva protiv pjenjenja, emulgatori, emolijenti i površinski aktivni sastojci. No u posljednje vrijeme imaju lošu reputaciju jer ih proizvođači masovno izbjegavaju. Ali zašto? Činjenica je da o silikonima postoji mnogo mitova koji nisu točni. Studije dokazuju da su silikoni vrlo sigurni za potrošače. Spadaju u ˝Clean beauty˝ sastojke. Clean Beauty je platforma na kojoj možete pronaći sigurne proizvode, bilo da su od prirodnih ili sintetičkih materijala. Bit je u tome da su sigurni za korisnika.

Esencijalna ulja

Esencijalna ulja su hlapljive tekućine koje su topljive u ulju. Imaju jak miris i okus. U kozmetičkim proizvodima koriste se za mirisanje proizvoda, prikrivanje neugodnih mirisa nekih sastojaka, ali i zato što pokazuju pozitivne učinke na kožu i organizam. Kao i prethodno navedeni sastojci, i esencijalna ulja imaju lošu reputaciju jer se smatra da uzrokuju preosjetljivost i alergije. Međutim, moramo biti svjesni da ne sva esencijalna ulja imaju alergijski potencijal i da neka pozitivno djeluju na našu kožu. Neka esencijalna ulja djeluju antibakterijski, protugljivično, antivirusno, antioksidativno i na taj način doprinose cjelovitosti kozmetičkog proizvoda.

Boje

Boje se dodaju u kozmetičke proizvode s ciljem poboljšanja njihovog izgleda, no to je uglavnom i jedina funkcija koju imaju u kozmetičkom proizvodu. Neke prirodne boje pokazuju antioksidativno djelovanje. Važno je, međutim, biti svjestan da mogu uzrokovati i nuspojave, zbog čega je njihova uporaba u kozmetičkim proizvodima ograničena zakonodavstvom. Posebno kod osoba s kožnim bolestima i posljedično oštećenom barijernom funkcijom boje mogu proći kroz kožu i na taj način izazvati iritacije ili alergijske reakcije. Kad god je moguće, poželjno je da se osobe s kožnim bolestima klone boja u kozmetičkim proizvodima.

Alkoholi

Alkoholi su česti sastojci u kozmetičkim proizvodima jer imaju mnogo funkcija, kao što su stabilizacija proizvoda, konzervans, otapalo, emolijent. U kozmetičkom označavanju izraz “alkohol” odnosi se na etilni alkohol. Vjerojatno smo svi čuli da su SVI alkoholi loši, no nije sve tako crno-bijelo. Postoje dvije vrste alkohola: jedni su alkoholi, među koje spadaju etanol, denaturirani alkohol, izopropilni alkohol i SD alkohol, a drugi su masni alkoholi, među koje spadaju stearil, cetearil i cetilni alkohol. Prva skupina alkohola može uzrokovati uklanjanje lipida s površine kože i posljedično veći gubitak vode iz kože, što na duži rok može dovesti do oštećene barijerne funkcije i dehidracije kože. Dok druga skupina alkohola, nazvana masni alkoholi, ima pozitivne učinke na kožu. To su dugolančani alkoholi koji se dodaju u kozmetičke proizvode kako bi djelovali emolijentno, odnosno omekšavali kožu i opskrbljivali je lipidima.

Blog je nastao u suradnji s Cosmedoc.si